Diabetes je hronična bolest metabolizma koja se karakteriše povišenim vrednostima glukoze u krvi.
Procenjuje se da najmanje 50% pacijenata nema postavljenu dijagnozu i ne zna da boluje od šećerne bolesti. Simptomi tipa 2 dijabetesa (najčešćeg oblika dijabetesa) su blagi, bolest često protiče neopaženo i otkriva se kada su već prisutne komplikacije.
Globalna epidemija dijabetesa je jedan od najvećih javno-zdravstvenih izazova 21. veka. Zbog uzroka povezanih sa dijabetesom u svetu, svakih deset sekundi dve osobe obole i jedna umre, a dijabetes je četvrti vodeći uzrok umiranja u Srbiji i Evropi.
Rizik oboljevanja je približno isti kod oba pola.
Prema poslednjim važećim preporukama Svetske zdravstvene organizacije,određivanje glikemije iz venskog uzorka plazme i dalje jeprvi korak testiranja i treba da bude standardni metod za određivanje i saopštavanje nalaza.
Za testiranje se može koristiti bilo koji od standardnih dijagnostičkih kriterijuma:
Takođe, u cilju dijagnostikovanja šećerne bolesti i njenih komplikacija, od laboratorijskih testova, a na osnovu preporuke lekara, neophodno je uraditi i biohemijski pregled urina, mikroalbuminuriju, holesterol, trigliceride (HDL, LDL), ureu i kreatinin.
Hronične komplikacije dijabetesa su brojne: dijabetesna oboljenja oka, bubrega i urinarnog trakta, kardiovaskularnog sistema i brojna druga hronična oboljenja i stanja kao što su povećana sklonost bakterijskim i gljivičnim infekcijama kože i sluznica, digestivnog trakta, respiratornih organa.
Pored lečenja lekovima, važno je i usvajanje navika o zdravim stilovima života bez pušenja i konzumiranja alkohola, pravilnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti.
Odluka o promeni načina života, osobama obolelim od dijabetesa doprinosi boljem lečenju i odlaganju nastanka komplikacija.